O Hrvatskoj i Jadranskom moru
Geografski položaj
Parlamentarna republika Hrvatska prostire se od najudaljenijih granica Alpa na sjeverozapadu prema panonskim nizinama i obalama Dunava na istoku. Središnji dio prekriva planinski niz Dinarida, a južni dijelovi sežu do obale Jadranskog mora.
Klima u Hrvatskoj
Postoje dvije klimatske zone: kontinentalna klima (i lokalno planinska) u unutrašnjosti, te ugodna mediteranska klima duž jadranske obale, s bezbrojnim sunčanim danima, toplim i suhim ljetima te blagim i vlažnim zimama.
Najbolje vrijeme za posjet Hrvatskoj je svibanj–lipanj i rujan. Plaže su lijepe, cijene razumne i turistička gužva umjerena. Srpanj–kolovoz su najskuplji i najposjenjeniji mjeseci.
Valuta i novac
Mjenjačnice se nalaze u bankama, mjenječnicama, hotelima i putničkim agencijama. Bankomati su sveprisutni. Radno vrijeme banaka je obično od 8 do 20h ponedjeljak–petak, i od 8 do 12h subotom.
Kreditne kartice: široko prihvaćene u hotelima, restoranima i trgovinama (Visa, Mastercard, American Express).
- PDV u Hrvatskoj: standardna stopa 25 %, smanjena stopa 13 % (smještaj, ugostiteljstvo), 5 % (prehrambeni proizvodi)
- Povrat PDV-a za rezidente izvan EU: kupovine iznad 99,99 EUR (obrazac « Tax Free » predati na carini)
Dokumenti, carina i propisi
Putni dokumenti: državljani Europske unije mogu ući s važećom osobnom iskaznicom. Za ostale nacionalnosti preporučuje se putovnica. Turisti mogu boraviti do 3 mjeseca.
Carinska regulativa: Hrvatska je članica EU i primjenjuje europska carinska pravila. Strane valute mogu se slobodno uvoziti i izvoziti; iznosi iznad 10 000 EUR u gotovini moraju se prijaviti na carini.
Ograničenja brzine:
- 50 km/h u naseljenom mjestu
- 90 km/h na državnim cestama
- 110 km/h na brzim cestama
- 130 km/h na autocestama
Dozvoljena razina alkohola: 0,5 ‰ za redovne vozače; 0,0 ‰ za profesionalne vozače i vozače mlađe od 24 godine.
Kućni ljubimci: psi i mačke moraju biti praćeni međunarodnim veterinarskim certifikatom koji potvrđuje cijepljenje protiv bjesnoće (između 21 dana i 12 mjeseci prije ulaska) i mikročipom za identifikaciju.
Kulturna baština
Hrvatska je jedinstvena ne samo po kristalno čistim morima, već i po tisućljećima miješanja kultura. Jadranska obala bila je nastanjena od kamenog doba. Brojne civilizacije — grčka, rimska, bizantska, mletačka, austro-ugarska — ostavile su tragove u hrvatskim gradovima i otocima.
Hrvatska ima 10 lokaliteta upisanih na UNESCO-ov popis svjetske baštine, uključujući povijesni centar Dubrovnika, stare jezgre Splita, Trogira i Šibenika te Plitvička jezera.
Hrvatska se kultura zasniva na trinaeststoljetnoj povijesti iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i znanstvena djela. Hrvatska ima šest spomenika svjetske baštine i osam nacionalnih parkova.
Zanimljivo je da je Hrvatska ostavila trag i na povijesti kravata kao izvor tih odjevnih predmeta.
Hrvatska je svjetskoj baštini dala mnoge velikane: od književnika, glazbenika, slikara, kipara i arhitekata do znanstvenika, filozofa, sportaša i ratnika.
Kao najvažnije velikane koje su ostavili dubok trag u hrvatskoj povijesti moramo napomenuti tri dobitnika Nobelove nagrade: Ivu Andrića u književnosti te Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičke u kemiji. Hrvatska je dala značajne kipare poput Jurja Dalmatinca i Ivana Meštrovića, slikare Vlaha Bukovaca, Ivana Generalića, Julije Klovića, Ede Murtića te Ivana Rabuzina, mnogo značajnih izumitelja poput Slavoljuba Eduarda Penkale- izumitelja mehaničke olovke, Nikole Tesle- izumitelja generatora izmjenične struje, transformatora i okretnog magnetskog polja, Fausta Vrančića- izumitelja padobrana, Ivana Lupis-Vukića- izumitelja torpeda, znanstvenika poput Ruđera Boškovića, Dragutina Gorjanovića Krambergera te Andrije Mohorovičića, mnogo pjesnika i pisaca poput Ivane Brlić- Maružanić, Marina Držića, Ivana Gundulića, Miroslava Krleže, Marka Marulića, Ivana Mažuranića, te sjajnih sportaša poput Dražena Petrovića, Krešimira Ćosića, Mirka Filipovića, Gorana Ivaniševića, Janice Kostelić.
Hrvatska kuhinja
Hrvatska kuhinja je heterogena, poznata kao « kuhinja kraja ». Kontinentalna kuhinja je pod utjecajem mađarskih, bečkih i turskih tradicija, dok obalna kuhinja nosi grčke, rimske i mediteranske utjecaje — posebno talijanske.
Na obali prevladavaju jela od ribe, plodova mora, maslinovog ulja i povrća s roštilja. U unutrašnjosti se nalaze roštilj, gulaši i lokalni sirevi. Hrvatska vina (Plavac Mali, Malvazija, Graševina) su izvrsne kvalitete.