o Hrvatskoj Hrvatska apartmani u Hrvatskoj




O Hrvatskoj i Jadranskom moru

Google apartmani Hrvatska
search: Web www.Smještaj.com.hr

Hrvatska - geografska pozicija

Hrvatska Jadransko more
Mape Hrvatske:

Mapa Hrvatskih gradova

Mapa Hrvatskih regija

Hrvatske ceste i autoputevi

Mapa Hrvatskih otoka

Mapa Hrvatski narodnih parkova

Mapa Hrvatskih zračnih luka

Hrvatska je srednjoeuropska zemlja, zemljopisno smještena na raskrižju puteva za Srednju Europu i Sredozemlja. Hrvatska graniči sa Slovenijom, Mađarskom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Italijom (morska granica).

Površina:
Kopnena površina iznosi 56.542 km2, a površina teritorijalnog mora 31.067 km2.

Hrvatska je višestranačka parlamentarna republika.

Glavni grad:
Glavni grad je Zagreb (779.145 stanovnika), ekonomski, kulturni i akademski centar republike.

Obala:
Dužina obala je 5,835 km od kojih je 4,058 km dužina obale na otocima. Broj otoka je 1.185 od kojih je 66 naseljenih, najveći otoci su Krk i Cres.

Najveći vrh:
Dinara: 1,831 m nad morom.

Klima u Hrvatskoj

Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu submediteranska (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u sjevernom umjerenom pojasu.
Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C.
S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25°C do 27°C.

Video
Hrvatska kraljica Mediterana [mpeg 10MB]
Prezentacije turističke ponude Hrvatske. Turističke destinacija poznate širom svijeta.
Hrvatski narodni folklor [flash 15MB]

Dokumenti, Carina, Viza

Od 1.1.2023 Hrvatska je u Schengenu - nema graničnih prijelaza sa EU zemljama.
Za ulazak vozilom u Hrvatsku potrebni su vozačka i prometna dozvola te dokaz o osiguranju vozila.

Carinske regulacije:
Carinski propisi Republike Hrvatske usklađeni su sa standardima zemalja Europske unije. Strane valute se slobodno unose i iznose iz zemlje do vrijednosti od 3.000 eura. Skuplju profesionalnu i tehničku opremu treba registrirati na granici. Psi i mačke u pratnji vlasnika moraju imati međunarodnu potvrdu ovlaštenog veterinara da je od cijepljenja protiv bjesnoće prošlo najmanje 15 dana i ne više od šest mjeseci. Povrat poreza za robu kupljenu u Hrvatskoj iznad 50 eura s ovjerenim "Poreznim čekom" pri izlasku iz zemlje.

Dozvoljene brzine:
u naseljima 50 km/h
izvan naseljenih mjesta 90 km/h
na cestama namijenjenim isključivo prometnim vozilima 110 km/h
na autocestama 130 km/h
motorna vozila koja vuku prikolicu za stanovanje 80 km/h
autobusi i autobusi s lakom prikolicom 80 km/h

Maksimum alkohola u krvi: 0.05 promila !

Turisti koji kupe robu
za preko 50€ mogu tražiti
povratak PDVa pri izlazku
iz zemlje sa potvrdjenim
"Tax cheque: od Hrvatske
carinske kontrole. PDV je 22%

Novac u Hrvatskoj je EURO

Službena valuta u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. je EURO.
Prije toga Hrvatska je imala svoju valutu koja se zvala KUNA.
   =    currency convertor

Službena valuta u Hrvatskoj je EURO. Do 31.12.2022 je to bila Kuna (1 kuna =100 lipa).
Strana valuta mijenja se u bankama, mjenjačnicama, poštanskim uredima i u većini turističkih agencija, hotela i kampova.


Kovanice od 1, 2, 5, 10, 20, 50 Lipa i kovanice od 1, 2, 5 i 25 Kuna

Kultura

Hrvatska se kultura zasniva na trinaeststoljetnoj povijesti iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i znanstvena djela. Hrvatska ima šest spomenika svjetske baštine i osam nacionalnih parkova. Zanimljivo je da je Hrvatska ostavila trag i na povijesti kravata kao izvor tih odjevnih predmeta.
Hrvatska je svjetskoj baštini dala mnoge velikane: od književnika, glazbenika, slikara, kipara i arhitekata do znanstvenika, filozofa, sportaša i ratnika.
Kao najvažnije velikane koje su ostavili dubok trag u hrvatskoj povijesti moramo napomenuti tri dobitnika Nobelove nagrade: Ivu Andrića u književnosti te Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičke u kemiji. Hrvatska je dala značajne kipare poput Jurja Dalmatinca i Ivana Meštrovića, slikare Vlaha Bukovaca, Ivana Generalića, Julije Klovića, Ede Murtića te Ivana Rabuzina, mnogo značajnih izumitelja poput Slavoljuba Eduarda Penkale- izumitelja mehaničke olovke, Nikole Tesle- izumitelja generatora izmjenične struje, transformatora i okretnog magnetskog polja, Fausta Vrančića- izumitelja padobrana, Ivana Lupis-Vukića- izumitelja torpeda, znanstvenika poput Ruđera Boškovića, Dragutina Gorjanovića Krambergera te Andrije Mohorovičića, mnogo pjesnika i pisaca poput Ivane Brlić- Maružanić, Marina Držića, Ivana Gundulića, Miroslava Krleže, Marka Marulića, Ivana Mažuranića, te sjajnih sportaša poput Dražena Petrovića, Krešimira Ćosića, Mirka Filipovića, Gorana Ivaniševića, Janice Kostelić.

Gospodarstvo

Bruto domaći proizvod je 2004. iznosio 34,3 milijarde USD ili 7 738 USD po stanovniku, pri čemu je realni rast u odnosu na 2003. godinu bio 3,8%. Deficit platne bilance je 2005. iznosio oko 2 milijarde USD ili 6% BDP-a. Razlog tome je premali izvoz u odnosu na uvoz. Inflacija je tijekom 2005. blago rasla ali se predviđa njezin pad u 2006. i 2007. Devizne su pričuve na kraju 2004. godine iznosile gotovo 6,4 milijarda eura.
Najveći hrvatski izvozni partneri su Italija, BiH i Njemačka, a najveći uvozni partneri Italija, Njemačka i Rusija. Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podacima Hrvatske narodne banke, u razdoblju od 1993. do lipnja 2005. godine iznose 11,216 milijarda eura.